Srbija o svojim liderima posthumno: Slobodan Milošević i Zoran Đinđić u komunikativnom sećanju
Palabras clave:
kolektivno sećanje, Srbija, Slobodan Milošević, Zoran ĐinđićResumen
U ovom tekstu autorka tematizuje pitanje oblikovanja društvenih sećanja na početku 21. veka u Srbiji i u kontekstu postkomunističkih promena i uticaja koje na savremeno konstruisanje prošlosti imaju jugoslovenska, opšta i nacionalna mitologija. Svoje pretpostavke ispituje u slučajevima izgradnje javnog sećanja na premijera Zorana Đinđića i uzdržanosti države da se odredi prema ulozi i nasleđu predsednika Slobodana Miloševića.
Citas
Albvaš, Moris 1999. “Kolektivno i istorijsko pamćenje”, Beograd: Reč, 56/2, s. 63-82.
Antohi, S., Trencsényi, B., Apor, P. (ed.) 2007. Narratives unbound: historical studies in post-communist Eastern Europe, Budapest: CEU Press.
Asman, Alaida. 2011. Duga senka prošlosti. Kultura sećanja i politika povesti. Beograd: Biblioteka XX vek.
Assmann, Jan. 1995. Collective memory and Cultural Identity, New German Critique, 65: 125-133.
Assmann, Jan. 2006. “Kultura sjećanja”, u Brkljačić, M. i Prlenda, S. (ur.), Kultura pamćenja i historija. Zagreb: Holden marketing - Tehnička knjiga, s. 45-78.
Bajt, Veronika. 2009. “Postkomunističko obnavljanje slovenačkog kolektivnog pamćenja i nacionalnog identiteta”, u: Pamćenje i nostalgija. G. Đerić (ur.) 83- 115. Beograd, IFDT/IP «Filip Višnjić».
Connerton, Paul. 2008. “Seven types of forgetting”, Memory Studies, (1) 59- 71.
David, Lea. 2009. “Sećam se, dakle, postojim: identitet Srba kao refleksija kulture sećanja”, u: Pamćenje i nostalgija. G. Đerić (ur.) 139-171. Beograd, IFDT/IP «Filip Višnjić».
Đerić, Gordana. 2005. Pr(a)vo lice množine. Kolektivno samopoimanje i predstavljanje: mitovi, karakteri, mentalne mape i stereotipi. IFDT/IP «Filip Višnjić», Beograd, 2005. http://ponude.biz/knjige/g/Gordana%20Djeric%20 -%20Pr%28a%29vo%20lice%20mnozine.pdf
Đerić, Gordana. 2009. “Označeno i neoznačeno u narativima društvenog pamćenja: jugoslovenski slučaj”, u: Kultura sjećanja: 1945. Povijesni lomovi i svladavanje prošlosti. Sulejman Bosto, Tihomir Cipek (ur.), 83-93. Zagreb.
Gregg, Vernon. 1975. Human memory. London: Methuen.
Halpern, M. Joel & Kideckel, A. David eds. 2000. Neighbors at War. Anthropological University (prevod na srpski 2002)
Halbwachs, Maurice. 1992. On Collective Memory. London: The University of Chicago Press.
Hobsbawm, E. 2006. “Izmišljanje tradicije”, u Brkljačić, M. i Prlenda, S. (ur.), Kultura pamćenja i historija. Zagreb: Holden marketing – Tehnička knjiga, s.137-151.
Connerton, Pol. 2002. Kako društva pamte. Beograd: Samizdat B92.
Kopecek, Michal. 2008. Past in the making: historical revisionism in Central Europe after 1989. Budapest: CEU Press.
Koren, Snježana. 2011. “Korisna prošlost? Ratovi devedesetih u deklaracijama Hrvatskog sabora”, u: Kultura sjećanja: 1991. Povijesni lomovi i svladavanje prošlosti. Tihomir Cipek (ur.), 123-157. Zagreb.
Naumović, Slobodan. 2009. Upotreba tradicije u političkom i javnom životu Srbije na kraju dvadesetog i početkom dvadeset prvog veka. Beograd, IFDT/IP Filip Višnjić.
Nora, Pjer. 2006. “Između pamćenja i historije. Problematika mjesta”, u: M. Brkljačić i S. Prlenda (ur.) Kulturno pamćenje i historija. Zagreb: Holden marketing – Tehnička knjiga, 21–45.
Singer, A. Jefferson & Conway, A. Martin. 2008. “Should we forget forgetting?” Memory Studies, September 2008; vol. 1, 3: pp. 279-285.
