O časopisu

Godine 2017. navršilo se 25 godina od prvih vojnih (operativnih) misija Španije u demokratiji i inostranstvu. Ta intervencija je počela 25. jula 1992. godine, kada je fregati Ekstremadura, u okviru pomorske grupe ZEU, poverena misija praćenja poštovanja sankcija uvedenih republikama SCG početkom jugoslovenskih ratova. Bile su to godine u kojima su Oružane snage Španije doživjele nalet popularnosti u odnosu na 1980-te, uglavnom zbog dobrog učinka u mirovnim misijama u Bosni i Hercegovini. Pored toga, Španija je igrala istaknutu ulogu u celoj jugoistočnoj Evropi. Nisu postojale samo mirovne misije, već i diplomatska, politička, novinarska, akademska i kulturna aktivnost, koja je ujedinila Španiju i zemlje bivše Jugoslavije, kao što nije bilo za više od sto godina diplomatskih odnosa.

Iz tog horskog iskustva proizašla je nova generacija „balkanista” (novinari, akademici, humanitarni radnici...) koji su otvorili novi put znanja između Španije i Balkana, dve evropske realnosti koje se jedva poznavale. Časopis Balkanija je ratifikacija ovakvog geopolitičkog pristupa, a zahvaljujući impulsu španskog diplomate Havijera Hergete, koji je bio zamenik šefa misije španske ambasade u Beogradu – i koji je tokom svog boravka bio prvi direktor Servantesove Institut prestonice Srbije – da je ovaj projekat moguć. Ta početna faza publikacije – koju je uređivala španska ambasada u Beogradu – trajala je dve godine i omogućila je objavljivanje prve i jedine publikacije na španskom jeziku posvećene isključivo balkanskim studijama. Posle praznog perioda, koji se protegao od 2004. do 2010. godine, časopis je vaskrsao povratkom španskog diplomate u Beograd, da bi sledio neprekidan put koji je obeležio njegov početni poziv: da širi znanje o jugoistočnoj Evropi i kuje stabilnu strukturu u kojoj se okupljaju stručnjaci. i zainteresovane strane.

Publikacija je nastojala da se bavi relevantnim temama, pruži znanje i akademsku osnovu za raskid sa tradicionalnim pristupom predrasudama na koji je region osuđen, zasićen dugotrajnim sukobima tokom 20. veka: Balkanskim ratovima, Prvim i Drugim ratovima. Svetski rat i ratovi za otcepljenje Jugoslavije. Od 2010. časopis se bavi veoma raznolikim temama, hvaleći imena tako renomiranih španskih „balkanista“ kao što su Karlos Flores Huberias, Fransisko Veiga ili Karlos Taibo. Kao i pružanje zvučne ploče domaćim autorima, prevođenje njihovih tekstova sa drevnog srpsko-hrvatskog na španski i, samim tim, približavanje balkanskih studija više od 500 miliona govornika španskog jezika.

Svako izdanje izlazi godišnje, osmišljeno u vidu monografije, na koju su pozvani ne samo „balkanisti“ u generičkom smislu, već i specijalisti iz određene oblasti istraživanja. Časopis nastoji da ponudi dubinu i informacije, sa osnovnim bibliografskim radom – veoma korisnim za buduća istraživanja. Raspad Jugoslavije bio je predmet proučavanja i na neki način je njegov uticaj obeležio i druge teme, kao što su stvaranje novih država i policentrična podela nekadašnjih srpsko-hrvatskih (srpskih, hrvatskih, bosanskih i crnogorskih), sukobi identiteta. između državljanstva i etničke pripadnosti, posledice tranzicije na demokratizaciju regiona i proces evropskih integracija. Ali časopis je takođe nastojao da uzme puls ekonomskih mogućnosti, sa posebnim izdanjem posvećenim poslovnim mogućnostima u regionu, izdanjem uz pomoć Aitor Jose Mate, glavnog ekonomskog i komercijalnog savetnika u Ekonomsko-komercijalnoj kancelariji Španija u Beogradu; Isto tako, poklapajući se sa stupanjem na snagu Zakona o davanju španskog državljanstva Sefardima poreklom iz Španije, Balkanija je objavila izdanje kojim koordinira šef Katedre za iberijske studije Univerziteta u Beogradu Jelena Filipović posvećeno kulturi Sefarda na Balkanu. , koji je, pored toga, predstavljen ne samo u Beogradu, već i u Sefarad-Izraelskom centru u Madridu.

Počevši od 2016. godine, Casa Mediterraneo je stekla izdanje časopisa objavljivanjem dva broja posvećena Severnoj Makedoniji i niza tema od interesa, poput romske kulture na Balkanu, životne sredine i sociolingvistike. U 2017. godini izašao je poslednji broj koji je okupio više od 70 članaka, od kojih su mnogi prevedeni na srpski i engleski jezik. Sve u svemu, bila je to produktivna faza, puna razmene i saradnje, za dobro balkanskih studija.

Migel Rodriges Andreu (Migel Roan)

Balkanija Urednik

 

Fokus: Balkanija  je interdisciplinarni akademski časopis posvećen proučavanju regiona Balkana. Njegov cilj je da obezbedi forum za istraživanje i analizu različitih istorijskih, političkih, društvenih, kulturnih i ekonomskih aspekata balkanskih zemalja. Časopis nastoji da podstakne duboko i nijansirano razumevanje regiona, promovišući dijalog između akademika, istraživača i profesionalaca zainteresovanih za Balkan.

Obim: Časopis je namenjen akademicima, istraživačima, postdiplomcima, profesionalcima iz oblasti društvenih i humanističkih nauka i svima onima koji su zainteresovani za balkanske studije.

Periodičnost: Časopis izlazi svake godine, obično na kraju godine.

Jezici: Članci se mogu slati na španskom, engleskom i drugim jezicima relevantnim za region, kao što su srpski, hrvatski, bugarski, grčki, albanski itd. Apstrakti će biti dostupni na engleskom jeziku kako bi se osigurala veća međunarodna diseminacija.

Recenzija: Časopis koristi rigorozan proces dvostruke recenzije kako bi osigurao kvalitet i relevantnost objavljenih članaka. Svaki članak ocenjuje najmanje jedan stručnjak iz odgovarajuće oblasti.

Pristup i distribucija:  Balkanija ima otvoren pristup, omogućavajući slobodan pristup svom sadržaju radi promovisanja širenja znanja. Distribucija se vrši u digitalnom i štampanom formatu, osiguravajući njegovu dostupnost na međunarodnom nivou.